Dečji stomatolog izneo zabrinjavajuće podatke: Čak 30% trogodišnjaka u Srbiji ima cirkularni karijes! Evo šta je važno da roditelji čine
U Srbiji 30% trogodišnjaka ima cirkularni karijes, roditelji često pitaju da li se on leči. Odgovor na to pitanje dao je dečji stomatolog u penziji, prof. dr Jovan Vojinović.
- Naziv predstavlja stari termin za razaranje prednjih mlečnih zuba do treće godine, a stručno prihvačeni naziv je danas agresivni karijes ranog detinjstva. Karijesno razaranje zuba u prvim godinama (ali i u kasnijim uzrastima) je posledica narušene ravnoteže u ustima usled sprovođenja loših navika u ishrani, bogatoj u slobodnim šećerima i lošoj oralnoj higijeni - naveo je on na svojoj Instagram stranici.
Neuravnotežen unos slobodnih šećera je posledica promena u potrošačkom društvu, kojima je oralna higijena civilizacijska kompenzacija.
- Roditelji su slabo obavešteni o prevenitvnim merama neophodnim da se očuvaju zubi zdravim, a trebalo je da ih dobiju u toku prve godine života deteta (od pedijatra i stomatologa). Dalje, veliki propust zdravstvenog sistema je, kod pojave simptoma karijesa u ranom detinjstvu, česta tvrdnja da se on kod tako male dece ne može lečiti, da mlečni zubi nisu važni i slično. Prema najnovijim ispitivanjima preko 90% tako obolelih mlečnih zuba nije sanirano - istakao je dr Vojinović.
Naglasio je da se karijes može i mora lečiti u svim uzrastima.
- Bez profesionalne intervencije nema uspešnog zaustavljanja oboljenja zuba. Samo tretman (popravljanje) zahvaćenih zuba ne rešava problem širenja bolesti. Najvažnije je prvo povratiti poremećenu ravnotežu u ustima. To se postiže detaljnom analizom rizika koji su dovele do oboljenja i njihovim neutralisanjem. Na osnovu rizika se određuju preventivne mere i učestalost preventivnih pregleda. Postojanje rizika i prevencija na osnovu njega može da se odredi i pre bilo kakvih simptoma i spreči pojava karijesa - napisao je on i dodao:
- Zaštita i oporavak svih površina zuba od posledica izvlačenja minerala (demineralizacija) usled dejstva kariogenih bakterija u prisustvu šećera. To je proces koji podrazumeva praćenje i preventivne intervencije i više puta godišnje. Nadoknađivanje razorenih delova zuba ako je to moguće. Danas se kod tako male dece ne koristi bušilica i klasično plombiranje. Vađenje zuba koji pokazuju znake infekcije (fistula, otok). Ponekada je moguće i njihovo lečenje (ako postoji dovoljno saradnje što uglavnom nema pre 4. godine), ali čuvanje zuba otvorenim (što je česta praksa kod nas) je štetno po ošte zdravlje.
Ukoliko se karijesni proces registuje u samom početku (bele i žućkaste mrlje), moguć je potpuni oporavak zuba.
- Zato je važno da roditelji redovno posmatraju zube kod svoje bebe i kod prvih promena odmah se jave stomatolog. Ali je još važnije i da stomatolog odmah profesionalno interveniše, jer promene veoma retko prolaze same po sebi sa npr. sa običnim pranjem zuba (što se isto tako često savetuje). Nelečeni karijes u ranom detinjstvu može da ima ozbiljne posledice po opšte zdravlje i razvoj deteta - zaključio je dr Vojinović.